VijestZnanost i dijagnostika
Učitavanje sadržaja…
VIHELO
Tjedni insightOtkrivajte s nama.
Odabrane priče, nova saznanja i ideje iz svijeta zdravlja, znanosti i kvalitete života.
- Jednom tjedno
- Pažljivo odabrano
- Bez nepotrebne buke
Od pametnih satova i aplikacija, sve više informacija o vlastitom tijelu dostupno nam je i onda kada se osjećamo dobro.
Nekada smo o svom zdravlju uglavnom razmišljali kada bismo primijetili da nešto nije u redu. Umor koji ne prolazi, loš san, manjak energije ili odlazak liječniku bili su povod da se zapitamo što se događa s našim tijelom. Danas nam je dostupno mnogo više alata za praćenje organizma, čak i kada nemamo konkretnih tegoba.
Prije nego što ujutro ustanemo iz kreveta, neki od nas već znaju koliko su spavali, koliko su se puta budili tijekom noći i kako se tijelo oporavilo. Tijekom dana pratimo broj koraka, puls i potrošnju energije, a povremeno provjeravamo razinu glukoze, kolesterola ili druge laboratorijske pokazatelje. Neki uređaji pokušavaju procijeniti i našu biološku dob.
Sve to postalo je dostupno bez posebnog napora. Dovoljni su sat, prsten, aplikacija ili odlazak u laboratorij.
Promjena se ne događa samo u medicini. Mijenja se i način na koji razmišljamo o vlastitom tijelu. Zdravlje sve češće pratimo, uspoređujemo i pokušavamo razumjeti dok se osjećamo dobro, a ne tek kada se pojavi problem.
Nosivi uređaji i zdravstvene aplikacije pretvorili su pojedine fiziološke pokazatelje u informacije koje su nam dostupne svakoga dana.
Ono što je nekada zahtijevalo mjerenje u određenim uvjetima danas se može pratiti gotovo neprekidno.
Važno je i to što podatke možemo promatrati kroz vrijeme. Jedna neprospavana noć ne mora mnogo značiti, ali ako nekoliko tjedana primjećujemo da se budimo umorni, manje se krećemo i da nam se promijenio uobičajeni puls u mirovanju, možemo dobiti razlog da obratimo pozornost na svoje navike. Takvi podaci mogu pomoći u prepoznavanju obrazaca koje bismo inače previdjeli.
Ipak, uređaj može zabilježiti promjenu, ali sam po sebi ne može uvijek objasniti zašto se ona dogodila. Rezultat ovisi o načinu mjerenja, algoritmu, individualnim razlikama i kontekstu u kojem je nastao.
To vrijedi i za sve popularnije procjene biološke dobi. One mogu biti zanimljiv način promatranja pojedinih pokazatelja, ali nisu univerzalna prognoza koliko ćemo živjeti niti potpuna slika našeg zdravstvenog stanja.
Zato nije dovoljno samo prikupljati podatke. Važno je razumjeti što se mijenja kroz dulje razdoblje i koja informacija doista može utjecati na naše odluke.
Dok smo se prije nekoliko godina pametnim satovima uglavnom služili za praćenje aktivnosti, sna i pulsa, danas se granice između uređaja, aplikacija i drugih zdravstvenih usluga sve više pomiču.
Jedan od primjera je Oura, kompanija poznata po prstenu za praćenje različitih pokazatelja povezanih sa snom, aktivnošću i oporavkom.
U listopadu 2025. Oura je predstavila Health Panels, uslugu razvijenu u suradnji s laboratorijskom mrežom Quest Diagnostics. Korisnicima omogućuje laboratorijsko testiranje 50 biomarkera, uz prikaz rezultata u aplikaciji Oura. Naručivanje laboratorijskih testova dostupno je na američkom tržištu, dok su neke funkcije učitavanja postojećih nalaza dostupne i u drugim podržanim zemljama.
Zanimljivo je to što kompanija koja je počela s nosivim uređajem širi ponudu prema laboratorijskim analizama i objedinjavanju različitih informacija o korisniku.
Time se mijenja i sama priroda proizvoda - uređaj postaje ulazna točka u širu uslugu koja može uključivati mjerenje, analizu, praćenje promjena i dodatne zdravstvene sadržaje.
Za korisnika to znači više informacija na jednom mjestu, dok za kompaniju otvara mogućnost dugoročnijeg odnosa s korisnikom, u kojem prihod ne proizlazi samo iz prodaje uređaja nego i iz usluga koje se na njega nadovezuju.
Sljedeći korak u razvoju digitalnog zdravlja nije samo prikupljanje većeg broja podataka, nego pokušaj njihova povezivanja s konkretnim zdravstvenim uslugama.
U travnju 2026. Vida Health i Oura najavile su suradnju usmjerenu na povezivanje podataka s Ourina prstena s programima metaboličke skrbi koje vode zdravstveni stručnjaci. Podaci poput obrazaca spavanja, varijabilnosti srčanog ritma i pulsa u mirovanju trebali bi nadopunjavati druge zdravstvene informacije te podržavati praćenje korisnika između pregleda, laboratorijskih analiza i savjetovanja.
Takav pristup polazi od ideje da se zdravstvena slika pojedinca ne oblikuje samo u trenutku pregleda - na nju utječu i svakodnevne navike, san, kretanje, prehrana te promjene koje se događaju između susreta sa zdravstvenim stručnjakom.
Ako se različiti podaci mogu smisleno povezati, postoji mogućnost da se zdravstvena skrb bolje prilagodi pojedincu. No najavljeno partnerstvo samo po sebi nije dokaz da takav model dovodi do boljih kliničkih ishoda i za to su potrebni odgovarajući dokazi.
Smjer razvoja ipak je vidljiv - digitalni uređaji, laboratoriji, zdravstvene platforme i stručnjaci sve se češće pokušavaju povezati u sustav koji ne počinje i ne završava jednim pregledom.
Zdravlje se danas susreće s tehnologijom, prehranom, sportom, osiguranjem, radnim okruženjem, turizmom i drugim područjima svakodnevnog života. Na tim se sjecištima razvijaju novi proizvodi i usluge, od personaliziranih prehrambenih programa i digitalnog praćenja do programa za upravljanje metaboličkim zdravljem.
Pritom nisu sve takve usluge medicina, niti svaki proizvod koji se predstavlja kao zdravstveno usmjeren ima dokazanu zdravstvenu korist. Važno je razlikovati ono što pomaže u praćenju navika, ono što pruža korisne informacije i ono što je doista pokazalo kliničku vrijednost.
S poslovne strane, zdravlje postaje područje kontinuiranog odnosa s korisnikom, a ne samo pojedinačne kupnje ili povremenog korištenja usluge.
Kada se uređaj koristi svakoga dana, aplikacija prikuplja podatke kroz dulje razdoblje, a korisnik povremeno obavlja laboratorijske analize ili koristi dodatne usluge, nastaje drukčiji model poslovanja. Pojedinačni proizvod postaje dio šireg ekosustava.
Upravo se u povezivanju proizvoda, podataka, stručnog znanja i usluga koje se uklapaju u svakodnevni život otvara prostor za novu ekonomiju zdravlja.
Razvoj umjetne inteligencije mogao bi dodatno olakšati povezivanje različitih podataka, prepoznavanje obrazaca i njihovo pretvaranje u informacije prilagođene pojedincu.
No količina podataka neće sama po sebi riješiti problem njihova tumačenja. Podatak o spavanju može biti koristan, ali njegovo značenje ovisi o drugim okolnostima. Isto vrijedi za puls, laboratorijske nalaze ili procjenu biološke dobi.
Bez odgovarajućeg konteksta lako je pojedinačno odstupanje protumačiti kao problem ili zanemariti promjenu koja zaslužuje pozornost.
Otvorena ostaju i pitanja privatnosti, kvalitete mjerenja, odgovornosti za interpretaciju te dostupnosti takvih usluga različitim skupinama ljudi. Više tehnologije ne znači automatski i bolju zdravstvenu skrb.
Zato će važan dio razvoja biti u tome da se različite informacije povežu na smislen način, da se jasno pokaže što one mogu, a što ne mogu reći te da se prepozna kada je potrebno uključiti zdravstvenog stručnjaka.
Možda ćemo u budućnosti pratiti više pokazatelja nego danas, a laboratorijske analize, nosivi uređaji i digitalni zdravstveni sustavi mogli bi postati još povezaniji. Informacije o tijelu mogle bi biti dostupnije i jednostavnije za razumijevanje, no zanimljivije od samog broja podataka bit će pitanje kako ih koristimo.
Dio vrijednosti već danas nastaje u tome što možemo prepoznati vlastite obrasce, bolje razumjeti svakodnevne navike i razgovor sa zdravstvenim stručnjakom započeti s više informacija. Drugi dio tek se razvija, kroz pokušaje povezivanja mjerenja, stručnog tumačenja i individualizirane skrbi.
Zdravlje tako postaje područje u kojem se susreću osobno iskustvo, tehnologija, znanost i tržište. Granice između tih područja nisu uvijek jasne, a njihovo povezivanje donosi i nove mogućnosti i nova pitanja.
Danas mjerimo svoje zdravlje zato što možemo. No vrijednost neće biti samo u tome da znamo više brojeva, nego da razumijemo što nam oni doista govore i kada nam to znanje može pomoći u donošenju odluka.
Izvor: Autorski tekst
