DogađajZdravlje i prevencija
Učitavanje sadržaja…
VIHELO
Tjedni insightOtkrivajte s nama.
Odabrane priče, nova saznanja i ideje iz svijeta zdravlja, znanosti i kvalitete života.
- Jednom tjedno
- Pažljivo odabrano
- Bez nepotrebne buke
Ako ste primijetili da se tijelo oko četrdesete ili tijekom menopauzalnog prijelaza počelo ponašati drugačije, razlog nije nužno samo u hormonima.
U razdoblju oko menopauze ne mijenjaju se samo razine spolnih hormona. Menopauzalni prijelaz prati niz fizioloških promjena koje mogu utjecati na tjelesnu kompoziciju i metabolizam.
Povećava se količina masnog tkiva, mijenja se njegova raspodjela, osobito prema području abdomena, dok se istodobno može smanjivati nemasna masa. Te su promjene povezane i s nepovoljnijim kardiometaboličkim profilom, uključujući povećan rizik od inzulinske rezistencije, dislipidemije i kardiovaskularnih bolesti.
Ako je cilj spriječiti dugoročno povećanje tjelesne težine, nije važna samo količina hrane, nego i njezin sastav i ukupni obrazac.
Velika analiza objavljena 20. svibnja 2026. u časopisu JAMA Network Open pratila je 38.283 žene tijekom menopauze i analizirala povezanost različitih obrazaca prehrane s dugoročnim povećanjem tjelesne težine i rizikom razvoja pretilosti. Istraživači su usporedili 11 različitih prehrambenih obrazaca te zasebno analizirali unos ultraprerađene hrane.
Najpovoljnije povezanosti s manjim povećanjem tjelesne težine i nižim rizikom od pretilosti zabilježene su kod prehrambenih obrazaca s nižim inzulinemijskim potencijalom i kod Planetary Health Diet obrasca.
Ti su obrasci uključivali veći unos orašastih plodova, mahunarki, voća, povrća i cjelovitih žitarica te manji unos crvenog i prerađenog mesa, natrija, krumpira i pomfrita.
Važno je pritom naglasiti da se radi o opservacijskoj studiji. Rezultati pokazuju povezanosti između prehrambenih obrazaca i promjena tjelesne težine, ali ne dokazuju da je određeni način prehrane izravno uzrokovao manji porast tjelesne težine.
Druga studija, objavljena 2026. u Current Developments in Nutrition analizirala je podatke 8.376 žena u dobi od 45 do 80 godina iz američke baze NHANES.
Viša kvaliteta prehrane, mjerena pridržavanjem mediteranskog obrasca, bila je povezana s nižim BMI-jem, manjom ukupnom i centralnom količinom masnog tkiva te povoljnijim pokazateljima nemasne mase. Veći unos ultraprerađene hrane bio je povezan s nepovoljnijom tjelesnom kompozicijom i slabijom snagom stiska šake.
Povezanosti s pokazateljima koštanog zdravlja bile su znatno manje jasne i nisu se održale nakon potpunog prilagođavanja podataka.
Ni ovdje ne možemo govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi. Studija je presječna, što znači da pokazuje povezanosti u određenom trenutku, a ne kako se promjene razvijaju kroz vrijeme.
Važan je i dovoljan unos bjelančevina. Autori JAMA studije navode da nizak unos proteina može pridonijeti gubitku nemasne mase.
Ovi nalazi pomiču fokus s jednostavnog praćenja tjelesne težine prema širem pogledu na tjelesnu kompoziciju i funkcionalnost.
U menopauzalnom prijelazu nije važno samo koliko kilograma imamo. Važno je i od čega se ta težina sastoji, gdje se nakuplja masno tkivo, koliko nemasne mase uspijevamo očuvati te što se događa sa snagom i funkcionalnošću.
Zato je korisnije razmišljati o očuvanju mišića, snage, metaboličkog zdravlja i funkcionalnosti nego samo o sprječavanju povećanja broja na vagi.
Menopauza nije trenutak u kojem se tijelo odjednom počinje mijenjati. To je razdoblje u kojem neke promjene postaju vidljivije i u kojem način prehrane, tjelesna aktivnost, san i drugi čimbenici životnog stila mogu imati važnu ulogu u tome kako će se tjelesna kompozicija i metaboličko zdravlje razvijati dalje.
Izvor: Stručni autorski tekst
