PričaZnanost i dijagnostika
Učitavanje sadržaja…
VIHELO
Tjedni insightOtkrivajte s nama.
Odabrane priče, nova saznanja i ideje iz svijeta zdravlja, znanosti i kvalitete života.
- Jednom tjedno
- Pažljivo odabrano
- Bez nepotrebne buke
Prevencija na radnom mjestu otišla je dalje od sistematskih pregleda.
Hrvatski poslodavci sve različitijim programima pristupaju zdravlju zaposlenika. PLIVA je tako razvila nekoliko inicijativa koje pokazuju različite načine na koje kompanija može podržati zdravlje.
Kroz Pop up ambulantu zaposlenici su mogli razgovarati s liječnicima različitih specijalnosti, zatražiti drugo mišljenje i dobiti savjet o zdravstvenim pitanjima koja se tiču njih ili članova njihovih obitelji, a prema podacima objavljenima u PLIVINOJ priči o poslodavcu, tijekom prve dvije godine održano je 97 ambulanti i ostvarene su 642 konzultacije.
Druga inicijativa, Zajedno prema zdravlju, ima drukčiji cilj: zaposlenici sudjeluju u odabiru zdravstvenih i humanitarnih organizacija kojima kompanija pruža donacije. Uz izravnu podršku zaposlenicima, takav model povezuje kompaniju s organizacijama koje djeluju u području zdravlja i podrške pacijentima.
PLIVA je razvijala i programe edukacije o mentalnom zdravlju. Program Future Resilience bio je zaposlenicima dostupan tijekom tri godine, a prema objavi kompanije iz ožujka 2024. predavanja po vlastitom izboru pohađalo je više od 2.000 polaznika. U objavi se navode i serije webinara Naše mentalno zdravlje i Zdrava srijeda.
Ovi primjeri pokazuju da briga o zdravlju može uključivati i dostupnost stručnog savjeta i edukaciju o temama koje se ne rješavaju jednim pregledom.
Tjelesna aktivnost još je jedno područje u kojem kompanije mogu prijeći s općih preporuka na konkretne mogućnosti za zaposlenike. Atlantic Grupa, primjerice, ima više od 29 sportskih klubova koji obuhvaćaju više od 13 sportova. Klubove vode zaposlenici, a kompanija ih podupire financijski i organizacijski. Organizira i Sportski vikend, za koji se, prema podacima kompanije, prijave za 700 mjesta popune u roku od jedne minute.
Takav model ne svodi kretanje na individualnu odluku zaposlenika da nakon posla pronađe vrijeme za sport, već kompanija osigurava organizacijski okvir, a zaposlenici sami pokreću aktivnosti i uključuju kolege. To je jedan od načina na koji tjelesna aktivnost može postati dio radne kulture.
Ericsson Nikola Tesla jedan je od ranijih hrvatskih primjera povezivanja radnog okruženja i javnozdravstvenih aktivnosti. Certifikat HZJZ-a Tvrtka prijatelj zdravlja dobio je 2017. godine, nakon evaluacije radnog okruženja i edukacija zaposlenika.
Aktivnosti su obuhvaćale pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost, prevenciju pušenja i konzumacije alkohola te mentalno zdravlje i psihosocijalne rizike. Zaposlenici su mogli mjeriti krvni tlak i tjelesnu masu, obaviti antropometrijska mjerenja i dobiti savjete o prehrani.
Program Tvrtka prijatelj zdravlja dio je nacionalnog projekta Živjeti zdravo, a njegov je pristup širi od organizacije pojedinačnih pregleda ili radionica. Obuhvaća i evaluaciju radnog okruženja, primjerice dostupnost zdrave prehrane, mogućnosti tjelesne aktivnosti i mjere zaštite zdravlja na radnome mjestu.
Takav pristup otvara pitanje koliko su preventivne aktivnosti usklađene s uvjetima u kojima zaposlenici rade.
Edukacija o zdravim navikama ima ograničen doseg ako radni raspored, opterećenje ili organizacija posla zaposlenicima otežavaju njihovu primjenu.
Ulaganje u zdravlje ne završava organizacijom pregleda ili sportskih aktivnosti. Važno je i kako zaposlenici doživljavaju radno opterećenje, stres i ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Span je u godišnjem izvještaju za 2025. naveo da dobrobit zaposlenika prati i kroz istraživanja organizacijske klime, a kombinirani pokazatelj koji obuhvaća dobrobit, energiju na radu, stres i ravnotežu poslovnog i privatnog života iznosio je 67,8 posto. Kompanija je postavila cilj povećanja tog rezultata na najmanje 70 posto do kraja 2026. godine.
To je korisno razlikovati od samog broja održanih predavanja ili provedenih aktivnosti jer pokazatelj ne predstavlja izravno mjerenje zdravstvenog stanja zaposlenika, već omogućuje praćenje njihovih odgovora i usporedbu rezultata kroz vrijeme. Span je najavio da će rezultate koristiti za daljnje prilagođavanje mjera, osobito u području organizacije rada i upravljanja opterećenjem.
Za poslodavce je važno i pitanje opravdavaju li rezultati ulaganje u preventivne programe. Sustavni pregled objavljen 2023. u časopisu European Journal of Public Health analizirao je 141 znanstveni članak koji je obuhvatio 138 intervencija za prevenciju i promicanje zdravlja na radnom mjestu.
Za 78 intervencija, odnosno 56,5 posto, izračun povrata ulaganja bio je pozitivan. Za 12 intervencija rezultat je bio negativan, za 13 neutralan, dok za 35 nije bilo moguće odrediti rezultat. Istraživanja su obuhvaćala različite ciljeve, uključujući psihosocijalne rizike, izostanke s posla, opće zdravlje, prehranu i sjedilački način života.
Rezultate treba tumačiti u kontekstu načina na koji su istraživanja provedena. Autori su utvrdili da su randomizirana kontrolirana istraživanja rjeđe pokazivala pozitivan povrat ulaganja nego druge vrste studija. Razlikovale su se i metode izračuna, pa se rezultati ne mogu pretvoriti u jedinstvenu procjenu financijske koristi za sve kompanije.
Učinak preventivnih programa ovisi o tome kome su namijenjeni, kako su osmišljeni i provode li se u praksi. Zato kompanije trebaju pratiti mijenjaju li se izostanci s posla, odaziv zaposlenika i rezultati internih anketa nakon uvođenja pojedinih mjera.
Primjeri PLIVE, Atlantic Grupe, Ericssona Nikole Tesle i Spana pokazuju različite načine na koje se zdravlje može uključiti u poslovanje: kroz dostupnost zdravstvenih savjeta, organizirano kretanje, javnozdravstvene aktivnosti i praćenje dobrobiti zaposlenika.
Nijedan od tih modela nije univerzalno rješenje. Potrebe zaposlenika ovise o vrsti posla, radnom vremenu, izloženosti zdravstvenim rizicima i uvjetima u kojima rade.
Za poslodavca je konkretan zadatak povezati programe s potrebama zaposlenika, omogućiti im da ih koriste i pratiti rezultate. Ako istraživanja organizacijske klime pokazuju problem s opterećenjem, primjerice, dodatna edukacija o upravljanju stresom neće sama riješiti problem ako se ne razmotri i organizacija rada.
Ulaganje u zdravlje zaposlenika postaje poslovna odluka tek kada kompanija može povezati ono što financira s potrebama ljudi i rezultatima koje prati i tek je tu ona prava razlika između niza pojedinačnih pogodnosti i sustavnog pristupa prevenciji.
