VijestZdravlje i prevencija
Učitavanje sadržaja…
VIHELO
Tjedni insightOtkrivajte s nama.
Odabrane priče, nova saznanja i ideje iz svijeta zdravlja, znanosti i kvalitete života.
- Jednom tjedno
- Pažljivo odabrano
- Bez nepotrebne buke
U istraživanje je krenula prva nehormonska terapija.
Endometrioza je kronična bolest koja pogađa približno jednu od deset žena reproduktivne dobi, a njezin utjecaj može nadilaziti bolne menstruacije. Može biti povezana s kroničnom boli, upalom, stvaranjem priraslica i problemima s plodnošću, dok dijagnoza nažalost često kasni godinama.
Unatoč napretku medicine, liječenje se i dalje u velikoj mjeri oslanja na hormonsku terapiju, ublažavanje simptoma i kirurško uklanjanje promjena i dok takvi pristupi mogu biti učinkoviti, ponekad ne odgovaraju svakoj pacijentici, a bolest se može uporno vraćati.
U posljednje vrijeme počelo se sve više pisati o ENDO-205 lijeku čija je posebnost potencijalno drukčiji mehanizam djelovanja.
Cilj ovog istraživanja je usmjeriti terapiju na biološke procese koji omogućuju razvoj i održavanje endometriotičnih lezija umjesto primarnog utjecaja na reproduktivne hormone kako se radi do sada.
Hormonske terapije, uključujući progestine i određene lijekove koji smanjuju proizvodnju estrogena, često se koriste za kontrolu boli i aktivnosti endometrioze. No odgovor na liječenje razlikuje se od osobe do osobe, a nuspojave mogu otežati dugotrajnu primjenu.
Osim toga, hormonska terapija tijekom primjene može ograničiti mogućnost začeća, što je posebno važno za žene koje planiraju trudnoću.
Kirurško liječenje također ima važnu ulogu, osobito kod određenih oblika bolesti, ali ni operacija ne jamči da se endometrioza neće vratiti.
Zbog toga se sve više istražuju terapijski pristupi koji ne ciljaju samo simptome ili hormonalno okruženje, nego i mehanizme koji sudjeluju u nastanku i održavanju bolesti.
U tom se kontekstu ENDO-205 uklapa u širi smjer istraživanja jer razvoj ovih terapija bi mogle djelovati selektivnije, uz nastojanje da se što manje utječe na normalnu fiziologiju organizma.
Prema opisu istraživačkog projekta objavljenom u američkoj bazi NIH RePORTER, ENDO-205 razvija se kao nehormonska terapija usmjerena na dio biološkog signalnog puta povezanog s razvojem endometrioze, migracijom stanica i njihovim prodorom u okolno tkivo.
Prema projektnom opisu, cilj je inhibirati određene procese koji pridonose patološkom ponašanju stanica, što bi potencijalno moglo dovesti do smanjenja ili povlačenja lezija.
To je važno jer endometrioza nije samo pitanje prisutnosti tkiva sličnog endometriju izvan maternice, već u njezinu razvoju sudjeluju složeni stanični i molekularni procesi, uključujući upalu, rast stanica, promjene u okolnom tkivu i stvaranje ožiljnog tkiva.
Međutim, važno je naglasiti da detaljan mehanizam djelovanja ENDO-205 još nije potpuno javno razjašnjen.
Prema dokumentaciji projekta dostupnoj u NIH RePORTER-u, ranije faze razvoja ENDO-205 uključivale su pretklinička istraživanja koja su, prema navodima istraživačkog tima, pokazala obećavajuću učinkovitost i nisu otkrila toksičnost u provedenim modelima.
To je značajan korak u razvoju potencijalne terapije, ali rezultate pretkliničkih istraživanja ne treba poistovjećivati s dokazima o učinkovitosti i sigurnosti kod pacijentica.
Rezultati dobiveni u laboratorijskim uvjetima ili na životinjskim modelima ne mogu unaprijed jamčiti da će lijek imati jednak učinak u ljudskom organizmu. Upravo zato slijede klinička ispitivanja.
Prva faza kliničkog ispitivanja prvenstveno služi procjeni sigurnosti, podnošljivosti i načina na koji organizam reagira na lijek. Tek daljnja istraživanja mogu pokazati ima li terapija klinički značajan učinak na bolest i kakav bi mogao biti njezin odnos koristi i rizika.
Prema javno objavljenim informacijama o planiranom razvoju, početno ispitivanje trebalo bi uključivati zdrave žene reproduktivne dobi. To znači da se u toj fazi ne može automatski zaključivati o učinkovitosti lijeka u žena koje imaju endometriozu.
Ako se u budućim kliničkim ispitivanjima potvrde očekivanja, ENDO-205 mogao bi predstavljati važan pomak u liječenju endometrioze.
Posebno bi mogao biti značajan za žene koje ne podnose postojeće hormonske terapije, ne žele ih koristiti ili traže mogućnosti liječenja koje ne ovise o suzbijanju reproduktivnih hormona.
Ipak, izraz „nehormonski” sam po sebi ne znači da je lijek bez nuspojava niti da je automatski siguran za plodnost. To su pitanja koja će tek dobiti svoje odgovore.
Jednako tako, još nije poznato bi li eventualna primjena ENDO-205 bila namijenjena svim oblicima endometrioze, uključujući endometriome jajnika i duboku endometriozu, niti bi li mogao zamijeniti postojeće terapije ili se primjenjivati uz njih.
U longevity medicini sve se više pozornosti posvećuje zdravlju žena tijekom cijelog životnog vijeka, uključujući kronične bolesti koje mogu utjecati na kvalitetu života, radnu sposobnost, reproduktivno zdravlje i dugoročno funkcioniranje organizma.
Endometrioza je važan dio tog razgovora jer njezin utjecaj nije ograničen na nekoliko dana menstrualnog ciklusa. Kod nekih žena simptomi su kronični, a bolest može zahtijevati dugotrajno liječenje, ponovljene zahvate i prilagodbe svakodnevnog života.
Razvoj ciljanih nehormonskih terapija mogao bi pridonijeti širem pomaku prema preciznijem liječenju ženskih kroničnih bolesti. Umjesto pristupa koji se prvenstveno usredotočuje na kontrolu simptoma ili hormonalne aktivnosti, istraživači pokušavaju pronaći načine djelovanja na specifične biološke procese povezane sa samom bolešću.
To je ujedno i razlog zbog kojeg ENDO-205 privlači pozornost izvan uskog područja ginekologije.
Riječ je o primjeru pokušaja razvoja terapije koja bi mogla promijeniti tijek kronične bolesti, a ne samo privremeno ublažiti njezine manifestacije.
No za takav zaključak potrebni su čvrsti klinički dokazi. Dugoročni učinci na simptome, povlačenje lezija, recidive, plodnost i kvalitetu života tek se trebaju istražiti.
ENDO-205 predstavlja zanimljiv smjer u istraživanju endometrioze jer pokušava proširiti terapijske mogućnosti izvan tradicionalnog oslanjanja na hormonsku supresiju.
Potpora istraživanju i regulatorno odobrenje za početak kliničkog ispitivanja važni su koraci, ali između eksperimentalnog kandidata i terapije dostupne pacijenticama još je dug put.
Izvor: Pouzdan vanjski izvor
