PričaZnanost i dijagnostika
Učitavanje sadržaja…
VIHELO
Tjedni insightOtkrivajte s nama.
Odabrane priče, nova saznanja i ideje iz svijeta zdravlja, znanosti i kvalitete života.
- Jednom tjedno
- Pažljivo odabrano
- Bez nepotrebne buke
Putovanje se sve češće promatra kroz ono što može učiniti za san, oporavak, kretanje, prehranu, mentalnu ravnotežu i osjećaj energije.
Postoji trenutak nakon nekih putovanja kada čovjek shvati da mu zapravo treba još jedan odmor. Kasni odlasci na spavanje, previše hrane, premalo kretanja, stalno gledanje u ekran i ritam koji se tijekom nekoliko dana potpuno poremeti mogu učiniti da se kući vratimo umorniji nego što smo otišli.
Upravo se tu počinje mijenjati način na koji razmišljamo o putovanju.
Putovanje se sve više povezuje sa zdravljem, oporavkom i kvalitetom života. Iza te promjene raste tržište u kojem se turizam počinje povezivati s prehranom, kretanjem, tehnologijom, zdravstvenim uslugama i prostorom u kojem živimo.
Dugo smo putovali da bismo promijenili mjesto i ritam. Sve je više putovanja koja žele promijeniti i nešto u načinu na koji živimo kada se vratimo kući.
Iza toga ne stoji samo prolazni trend. Globalna wellness ekonomija dosegnula je 6,8 bilijuna dolara u 2024. godini, uz rast od 7,9 posto u godinu dana, a Global Wellness Institute predviđa da bi do 2029. mogla dosegnuti gotovo 9,8 bilijuna dolara. Sam segment putovanja povezanih s dobrobiti dosegnuo je 893,9 milijardi dolara u 2024., uz projekciju od 1,38 bilijuna dolara do 2029.
Brojke su velike, ali zanimljivija je promjena koja stoji iza njih: zdravlje polako postaje dio vrijednosti samog putovanja.
Klasični wellness odmor dobro nam je poznat. Nekoliko dana u prirodi, joga ili fitness, zdrava hrana, sauna, masaža, možda neki program opuštanja. Takva ponuda više nije ni posebno nova ni posebno egzotična. Pitanje je što dolazi nakon toga.
Sve je više iskustava koja pokušavaju povezati odmor s konkretnim potrebama čovjeka. Netko želi bolje spavati, netko se oporaviti od dugotrajnog stresa, netko ponovno pronaći ritam kretanja, a netko jednostavno provesti nekoliko dana u okruženju koje ga neće dodatno iscrpiti.
Zato se mijenja i sama ideja retreatova. Nije nužno riječ o tome da tijekom nekoliko dana napravimo što više za svoje zdravlje. Ponekad je upravo suprotno.
Global Wellness Summit među trendovima za 2026. izdvaja „over-optimization backlash”, svojevrsnu reakciju na kulturu u kojoj je i dobro osjećanje postalo nešto što se neprestano prati, uspoređuje i optimizira. Nakon godina praćenja sna, koraka, kalorija i različitih pokazatelja, dio wellness ponude ponovno se okreće iskustvu, emocijama, povezanosti, užitku i odmoru bez stalnog mjerenja.
Nije nestala želja da se osjećamo bolje. Promijenilo se pitanje koje postavljamo. Ne samo što još možemo napraviti za svoje zdravlje, nego i što nam zapravo pomaže da se osjećamo bolje.
Ta se promjena vidi i izvan hotela.
Odmor može biti prilika da ponovno uspostavimo navike koje su se izgubile u svakodnevnom ritmu: više sna, više hodanja, vrijeme provedeno na otvorenom, manje ekrana i više prostora za razgovor, tišinu ili jednostavno ništa.
Vrijednost takvog putovanja možda se ne vidi samo u onome što se događa dok smo na destinaciji. Možda nakon nekoliko dana boljeg sna počnemo drukčije gledati na vlastiti ritam.
Nakon puno hodanja shvatimo da nam kretanje nedostaje i kod kuće. Nakon nekoliko dana bez stalnih obavijesti primijetimo koliko nas iscrpljuje neprekidna dostupnost.
Putovanje samo po sebi ne jamči trajnu promjenu navika. Ipak, može nam pružiti priliku da iskusimo drukčiji ritam i prepoznamo što nam odgovara. Upravo bi ta mogućnost mogla postati važan dio vrijednosti wellness putovanja: ne samo kako se osjećamo dok smo na odmoru, nego i što od tog iskustva želimo zadržati nakon povratka.
Velika soba, vrhunski restoran i pogled na more i dalje imaju svoju vrijednost. No u svijetu u kojem su informacije dostupne u svakom trenutku, a posao i komunikacija mogu pratiti čovjeka gotovo bilo gdje, luksuz sve češće znači i nešto manje opipljivo: mir, privatnost, dobar san, prirodu, prostor bez buke i osjećaj da ne moramo stalno biti produktivni.
Upravo se ovdje vidi zanimljiva kontradikcija. Što više možemo mjeriti svoje tijelo i ponašanje, to se više pojavljuje potreba za iskustvima u kojima ne moramo ništa mjeriti.
To ne znači da tehnologija nestaje iz wellness ponude. Može pomoći u razumijevanju potreba gosta i prilagođavanju iskustva, ali ne mora biti u prvom planu. Ponekad je najveća vrijednost upravo u prostoru koji omogućuje odmak od svakodnevnih podražaja.
Takvo razmišljanje širi se i izvan hotelske industrije. Prema procjeni Global Wellness Institutea, organizacije koja prati wellness industriju, tržište wellness nekretnina u 2024. vrijedilo je oko 584 milijarde dolara.
Riječ je o konceptu koji zdravlje povezuje i s okruženjem u kojem živimo ili boravimo: kvalitetom zraka, svjetlom, bukom, pristupom prirodi, mogućnošću kretanja i privatnošću.
Zdravlje, dakle, nije samo ono što radimo u teretani ili na tretmanu. Na njega utječe i prostor u kojem provodimo vrijeme.
Iskustva povezana sa zdravljem sve se teže mogu temeljiti na jednom univerzalnom modelu. Posebno se to odnosi na žene, čije se potrebe mogu znatno razlikovati ovisno o životnoj fazi i okolnostima.
Potrebe žene u tridesetima, četrdesetima ili šezdesetima nisu iste. Razlikuju se i potrebe osobe koja se oporavlja od intenzivnog poslovnog razdoblja, trenira nekoliko puta tjedno ili pokušava ponovno uspostaviti kvalitetan san.
Global Wellness Summit među trendovima za 2026. izdvaja snažniji fokus na žensko zdravlje i prilagođavanje ponude različitim životnim fazama.
To je važno i za razvoj turističkih proizvoda. Personalizacija se više ne odnosi samo na izbor tretmana, nego i na pitanje što je određenoj osobi u određenom trenutku života zaista potrebno. Takva ponuda traži razumijevanje različitih potreba i odgovarajuću stručnu podršku, a ne samo drukčije oblikovan paket usluga.
Ono što se mijenja nije samo ono što ljudi traže na putovanju, nego i način na koji različite industrije mogu stvarati vrijednost oko zdravlja.
Turizam više nije jedini sektor koji sudjeluje u toj priči. U nju ulaze prehrana, fizička aktivnost, mentalno zdravlje, tehnologija, nekretnine, medicina i usluge povezane s prevencijom. Global Wellness Institute wellness ekonomiju promatra kao skup od 11 sektora, a ne kao jednu izdvojenu industriju.
Putovanje je u tom sustavu posebno zanimljivo jer može povezati više sektora odjednom. Hotel može ponuditi prostor za kvalitetniji san i oporavak, gastronomija prehranu, destinacija kretanje i boravak u prirodi, stručnjaci određene zdravstvene usluge, a tehnologija personalizirano iskustvo. Usluge koje su se nekoć nudile odvojeno tako se mogu povezati u cjelovitiju ponudu za korisnika.
Upravo tu nastaje važan ekonomski pomak jer zdravlje više nije samo sadržaj koji se dodaje turističkom proizvodu. Ono može postati jedan od razloga zbog kojih se taj proizvod bira.
A kada se promijeni razlog zbog kojeg kupujemo, mijenja se i tržište.
Hrvatska već raspolaže brojnim elementima koji mogu poduprijeti razvoj turizma usmjerenog na zdravlje i kvalitetu života. Obala, otoci, klima, priroda, gastronomija i mogućnosti boravka na otvorenom dobra su osnova za ponudu koja povezuje odmor, kretanje i brigu o sebi.
Važan korak prema boljoj vidljivosti takve ponude napravila je i Hrvatska gospodarska komora predstavljanjem digitalnog Kataloga zdravstvenog turizma, razvijenog u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskom turističkom zajednicom. Katalog otvara prostor za lakše predstavljanje usluga i povezivanje ponude s domaćim i međunarodnim tržištem.
Sljedeći izazov nije samo učiniti postojeće usluge vidljivima, nego istražiti kako ih povezati u cjelovitija iskustva. To podrazumijeva suradnju turizma, zdravstvenih usluga, prehrane, tjelesne aktivnosti, tehnologije i smještaja, ali i jasnije razumijevanje potreba različitih skupina gostiju.
Upravo bi povezivanje tih elemenata moglo biti prilika za Hrvatsku: ne samo za razvoj zdravstvenog turizma u užem smislu, nego i za ponudu u kojoj su zdravlje, prevencija i kvaliteta života dio ukupnog iskustva putovanja.
Nekoliko dana tijekom kojih se osjećamo bolje već je vrijedan razlog za putovanje. No njegova potencijalna vrijednost može biti veća ako ono što smo tijekom tih dana iskusili ne nestane s povratkom kući.
Možda bolje razumijemo vlastiti ritam, shvatimo da nam više kretanja odgovara ili ponovno uvedemo naviku koju smo mjesecima odgađali. Možda jednostavno osvijestimo koliko nam je potreban odmor od stalne dostupnosti.
U tome bi se mogla nalaziti zanimljiva budućnost wellness turizma: ne samo u sve luksuznijim hotelima, novim tretmanima ili novim nazivima za retreatove, nego u povezivanju iskustva s nečim što gostu ima vrijednost i nakon završetka putovanja.
Ako zdravlje sve više promatramo kao nešto o čemu se brinemo prije nego što nastane problem, logično je da i mjesta na koja putujemo počinjemo gledati drukčije. Ne samo kao mjesta na kojima ćemo prespavati, pojesti dobar obrok ili provesti nekoliko dana izvan svakodnevice, nego i kao okruženja koja nam mogu pomoći da prepoznamo što nam odgovara.
Možda se vrijednost dobrog putovanja ne mjeri samo time koliko smo uživali dok smo bili tamo, nego i time kako se osjećamo kada se vratimo kući.
