Znanost i dijagnostika
Učitavanje sadržaja…
VIHELO
Tjedni insightOtkrivajte s nama.
Odabrane priče, nova saznanja i ideje iz svijeta zdravlja, znanosti i kvalitete života.
- Jednom tjedno
- Pažljivo odabrano
- Bez nepotrebne buke
Broj na vagi govori koliko imamo kilograma, ali ne i od čega se ta masa sastoji.
Tjelesna težina ne govori cijelu priču o našem zdravlju. Dvije osobe mogu imati jednaku težinu, a potpuno različit omjer masnog i nemasnog tkiva ili gustoću kostiju.
Upravo zato sve se više pozornosti posvećuje analizi sastava tijela, a jedna od metoda koja omogućuje detaljniji uvid u njegove pojedine komponente jest DEXA.
DEXA (Dual-Energy X-ray Absorptiometry), poznata i pod kraticom DXA, koristi dvije energije rendgenskih zraka kako bi razlikovala koštano tkivo od mekih tkiva. Na temelju dobivenih podataka procjenjuju se tri osnovne komponente: koštani mineralni sadržaj, masno tkivo i nemasna masa.
Iako se desetljećima koristi za procjenu gustoće kostiju, DEXA danas ima važnu ulogu i u analizi sastava tijela. Omogućuje procjenu količine koštanog mineralnog sadržaja, masnog i nemasnog tkiva te njihove raspodjele po tijelu.
Svaka od tih komponenti pruža drukčiju informaciju, no važno je razumjeti što pojedino mjerenje pokazuje, kako se njegovi rezultati tumače i što se na temelju njih doista može zaključiti.
Kada se spomene DEXA, većina će je prvo povezati s procjenom gustoće kostiju i rizika od osteoporoze. U kliničkoj se praksi gustoća kostiju najčešće mjeri u području kuka i lumbalne kralježnice, a rezultat se izražava kao BMD, odnosno bone mineral density.
Za tumačenje nalaza koriste se dva važna pokazatelja: T-score i Z-score. T-score uspoređuje izmjerenu gustoću kosti s prosječnom vrijednošću u zdravih mladih odraslih osoba, dok Z-score uspoređuje rezultat s referentnim vrijednostima osoba iste dobi i spola. O tome koji će se pokazatelj koristiti odlučuje se ovisno o dobi i kliničkom kontekstu. T-score se koristi u žena nakon menopauze i muškaraca od 50 godina naviše, a Z-score u mlađih odraslih i djece.
Pritom je važno razlikovati gustoću kostiju od ukupne koštane mase. Iako su ti pojmovi povezani, ne znače isto.
Osim toga, sam rezultat BMD-a nije dovoljan za cjelovitu procjenu rizika od prijeloma. Liječnik ga zato tumači zajedno s drugim čimbenicima, uključujući dob, prethodne prijelome i ostale čimbenike rizika.
Vaga pokazuje ukupnu tjelesnu masu, ali ne otkriva koliko od nje čini masno, a koliko nemasno tkivo.
DEXA omogućuje detaljniju procjenu količine masnog tkiva u različitim dijelovima tijela, što može biti važno i za razumijevanje metaboličkog rizika.
Posebna se pozornost pritom posvećuje visceralnom masnom tkivu. Riječ je o masnoći koja se nalazi u trbušnoj šupljini, oko unutarnjih organa, a povezuje se s povećanim metaboličkim i kardiovaskularnim rizicima.
DEXA može procijeniti regionalnu količinu masnog tkiva, dok određeni uređaji i softverski sustavi omogućuju i procjenu visceralnog masnog tkiva. Međutim, takva procjena nije isto što i izravan prikaz masnog tkiva koji omogućuju CT ili MR.
Rezultati ovise o korištenoj metodi i softveru, pa ih je važno promatrati u kontekstu drugih pokazatelja zdravlja. Drugim riječima, podatak o količini masnog tkiva može biti koristan dio šire slike, ali sam po sebi ne daje potpunu procjenu metaboličkog i kardiovaskularnog zdravlja.
Treća komponenta koju DEXA procjenjuje jest nemasna masa. Ona obuhvaća mišiće i druga nemasna tkiva, zbog čega je ne možemo automatski poistovjetiti s količinom mišića u tijelu.
Ipak, analiza nemasne mase može biti vrijedan alat za praćenje promjena u sastavu tijela. To postaje osobito važno s godinama, kada se mogu mijenjati količina mišićnog tkiva, masna masa i gustoća kostiju, čak i ako se broj na vagi gotovo uopće ne mijenja.
DEXA se koristi i u procjeni mišićne mase u kontekstu sarkopenije, stanja obilježenog gubitkom mišićne snage i mišićne mase.
No sama količina nemasnog tkiva nije dovoljna za procjenu mišićne funkcije. Za cjelovitiju procjenu važni su i pokazatelji mišićne snage te fizičke sposobnosti.
To znači da rezultat koji pokazuje određenu količinu nemasne mase ne govori automatski koliko su mišići snažni, koliko dobro funkcioniraju ni kakve su nečije fizičke sposobnosti.
Iako pruža detaljniji uvid u sastav tijela, DEXA ne mjeri sve što je važno za procjenu zdravlja. Podatak o nemasnoj masi ne govori nam koliko su mišići snažni niti koliko dobro funkcioniraju, a procjena visceralnog masnog tkiva nije isto što i njegov izravan prikaz.
Na rezultate mogu utjecati i tehnički čimbenici, poput vrste uređaja, korištenog softvera, pozicioniranja tijela i uvjeta mjerenja. Ako želimo pratiti promjene sastava tijela tijekom vremena, rezultati će biti usporediviji ako se mjerenja provode na istom uređaju i u što sličnijim uvjetima.
Jednako je važno imati na umu da DEXA sama po sebi ne može utvrditi jesmo li zdravi niti predvidjeti koliko ćemo dugo živjeti.
Njezini rezultati dobivaju pravo značenje tek kada se povežu s drugim zdravstvenim podacima, kliničkom procjenom i razlogom zbog kojeg je mjerenje uopće napravljeno.
Tjelesna težina samo je jedan od pokazatelja i ne otkriva kako se mijenja odnos masnog i nemasnog tkiva ili gustoća kostiju. DEXA može pružiti dodatne informacije koje vaga ne može ponuditi, primjerice kada postoji klinički razlog za procjenu koštane gustoće ili kada želimo pratiti promjene sastava tijela tijekom vremena.
To, međutim, ne znači da je takvo snimanje potrebno svima.
Korisnost DEXA analize ovisi o pitanju na koje želimo dobiti odgovor, kao i o tome hoće li dobiveni rezultat utjecati na daljnju zdravstvenu procjenu ili postupanje.
DEXA tako ima dvije različite, ali povezane uloge: procjenu gustoće kostiju u odgovarajućem kliničkom kontekstu i analizu sastava tijela.
U oba slučaja njezina se vrijednost ne svodi na broj koji dobijemo mjerenjem, nego na konkretne informacije koje nam taj rezultat može pružiti i na način na koji ga tumačimo u kontekstu cjelokupnog zdravlja.
Izvor: Autorski tekst
